Pozdrav svima!
Dok neki među nama planiraju godišnji odmor i već polako maštaju kako će se smjestiti na „svoj“ djelić plaže uz more, drugima takva misao nije ni na kraj pameti jer im je trenutno vode previše – i preko kućnoga praga. Neovisno o trenutnoj emociji koja prati ovu temu, neosporna je činjenica da je u posljednje vrijeme voda posebno značajna u našem podneblju. Upravo sam zato odabrao pisati o toj životno važnoj tekućini koja u prosjeku čini 60% ljudskoga tijela, uz variranje od 40% pa sve do 75%, ovisno o dobi, spolu, dnevnim navikama i drugim faktorima. Osim što je naš bitan „građevni materijal“, voda je općenito esencijalna metabolička potreba čovjeka što svatko od nas s vremena na vrijeme zanemari. Ljudski organizam prilikom dehidracije daje vrlo jasne signale koje bismo trebali najbolje osvješćivati od najranijega djetinjstva, kako bi stekli kontinuiranu naviku hidracije i održavali metaboličku ravnotežu te funkcionalan stanični rad našega tijela.
Neki od najčešćih signala dehidracije su suha koža, tamna mokraća, umor, slabost, glavobolja, manjak koncentracije. Osim toga, kada tijelo „traži“ vodu, često pogrešno interpretiramo taj osjećaj kao osjećaj gladi pa, umjesto da popijemo čašu vode, posegnemo za brzim obrokom. Također, dehidracija našeg organizma manifestira se i kroz druge, lokomotorne tegobe, poput bolova u zglobovima i općeg osjećaja ukočenosti tijela. Naime, regulacijski centar u našem mozgu dobro zna kada njegov „domaćin“ ne unosi dovoljno tekućine u organizam pa povlači „crne rezerve“ iz zglobova kako bi nadomjestio svoje zalihe, a to posljedično utječe na otežano podmazivanje zglobova i stvaranje većeg trenja zglobnih hrskavica koje na koncu osoba doživljava kao bol. Naše je tijelo obavijeno mrežom fascija koje su, uz mišićnu fleksibilnost, odgovorne za opću pokretljivost našega lokomotornog sustava, a njihova funkcija, mekoća i efekt klizanja, također, uvelike ovise, pogodit ćete – o unosu vode. Osim jutarnjeg osjećaja ukočenosti, jeste li se zapitali zašto ste ujutro lakši nego navečer? Odgovor je – zbog disanja, kojim tijelo dnevno izbaci i do litru i pol vode. Uz disanje, drugi procesi putem kojih voda izlazi iz tijela su znojenje, obavljanje nužde te, u specifičnim okolnostima, povraćanje, krvarenje i slično. Previše začinjena hrana i industrijska pića također dehidriraju tijelo jer traže veću količinu vode radi apsorpcije u probavnom sustavu. Kako bi se nadomjestila izgubljena tekućina i spriječio nastanak navedenih štetnih posljedica dehidracije, potrebno je svakodnevno unositi dvije do tri litre vode u organizam. Takva korisna navika pomoći će funkcionalnijem radu limfnog i probavnog sustava te pospješiti čišćenje toksina iz našeg organizma čime će se smanjiti vjerojatnost stvaranja raznih upalnih procesa i prevenirati poremećaj cirkulacijskih sustava organizma.
Navedene činjenice ukazuju na iznimnu važnost ove dragocjene tekućine, kao i na nevjerojatnu uzročno-posljedičnu povezanost procesa našeg organizma. Imajući to u vidu, sljedeći put kad vas zabole koljena, zapitajte se jeste li nedavno popili čašu vode.
U edukativnom videu naše Ana-Marije otkrijte jednostavna rješenja za bolna ramena, saznajte kako podmazivanje zglobova i pravilno kretanje mogu značajno poboljšati vaše stanje i smanjiti bolove u ramenima te naučite kako pravilno izvoditi vježbe za optimalno podmazivanje zglobova i jačanje mišića oko ramena kako biste smanjili rizik od ozljeda i osigurali brži oporavak.
Tena
Nakon nekoliko godina pauze od treninga put me preporukom prijateljice doveo u PBS. Body tehnika mi je nakon raznih vrsta vježbanja koje sam kroz život upoznala apsolutno otkriće. Oduševljena sam individualnim treninzima koji su i nakon sedam mjeseci kontinuiranog dolaska drugačiji svaki puta. Ta znatiželja što će toga dana biti na treningu mi je apsolutni drive za dalje kao i opuštena i vesela atmosfera koju stvaraju treneri. Naravno, s vremenom su došli i neizostavni rezultati rehabilitacije dijastaze trbušnog zida koji nakon poroda nikako nisam mogla dovesti u red. Napokon se ponovo počinjem osjećati snažno i svoje!
Bob, vrlo stara biljna kultura, jedna je od najranijih kultiviranih mahunarki u svijetu. Potječe s Bliskog istoka, a bila je i ostala neizostavan dio mediteranske prehrane. Iako je, nakon otkrića Amerike i dolaska novih namirnica u Europu (grah, soja) bila zapostavljena, danas opet postaje sve važnija biljna kultura.
Bob je dobar izvor vitamina B-skupine (B1 i B2), vitamina A i K te željeza, fosfora, mangana, magnezija i bakra. Bogat je i dijetalnim vlaknima, folnom kiselinom, a više bjelanačevina od njega imaju samo kikiriki i soja.
Dobrobiti boba za zdravlje organizma:
– kao vrlo dobar izvor mangana koji pomaže u povećanju koštane mase te smanjuje nedostatak kalcija, bob podržava zdravlje kostiju;
– kao značajan izvor folne kiseline koja ima važnu ulogu pri začeću i u razvoju genetičkoga materijala, bob potiče zdrav razvoj fetusa i čuva zdravlje trudnica;
– bob jača krv i podiže razinu energije u organizmu s obzirom da je izrazito bogat željezom koji je bitan za proizvodnju hemoglobina i prijenos kisika do svih dijelova tijela;
– zahvaljujući visokom udjelu topivih vlakana, bob potiče probavu, uravnotežuje razinu glukoze u krvi, snižava razinu lošega kolesterola te pomaže zdravlju srca;
– kao izvrstan izvor bakra koji podržava funkciju bijelih krvnih stanica, bob jača imunološki sustav;
– bob sadrži i L-DOPA aminokiselinu koja utječe na ublažavanje simptoma Parkinsonove bolesti.
SALATA OD BOBA I FETA SIRA
Sastojci:
500 g mladoga boba
100 g feta sira
100 g pancete
svežanj peršina
1 češanj češnjaka
limunov sok
maslinovo ulje
sol
papar
Priprema:
Bob očistite i skuhajte s malo soli i maslinovog ulja. Narežite feta sir, a peršin i češnjak sitno nasjeckajte. Prethodno narezanu pancetu malo popržite na tavi. Sve sastojke pomiješajte i začinite limunovim sokom, maslinovim uljem te posolite i popaprite.
“Ako želiš promijeniti ponašanje ljudi prema tebi, najprije promijeni vlastiti odnos prema sebi. Ne naučiš li voljeti sebe, iskreno i potpuno, nema načina da privoliš druge da te zavole. A kad jednom dođeš na taj stupanj, nauči biti zahvalan za svaki trn koji drugi ljudi bace pred tvoje noge. On je pokazatelj da ćeš uskoro biti obasut ružinim laticama”.
Elif Safak
