Dragi naši čitatelji,
vjerujemo da će neki od vas ovaj broj našeg glasnika pročitati na plaži. Upravo iz tog razloga imam potrebu podijeliti s vama kratku priču o stopalima. Plaža je možda jedino mjesto na kojem su naša stopala tijekom dana slobodna i nesputana čarapama i obućom. Veliki broj funkcija koje stopala imaju ukazuju na njihovu važnost, a time i potrebu za brigom i posebnom pažnjom. Istaknut ću samo neke. Naime, u stopalima se nalaze živčani završeci te se njihovom stimulacijom komunicira i utječe i na više katove lokomotornog sustava, ali i na različite organske sustave. Stopala, također, tijekom kretanja ostvaruju jedini mehanički kontakt s podlogom po kojoj se krećemo te nam na podsvjesnoj razini pružaju pregršt informacija važnih za motoričku kontrolu pokreta. Funkcionalna stopala i gležnjevi amortiziraju sile prilikom svakog koraka, čime se preveniraju razna problematična stanja viših zglobova, poput koljena i kukova. Aktivna stopala održavaju mišićni tonus potkoljenica, što uvelike doprinosi optimalnoj venskoj i limfnoj cirkulaciji te smanjuje zadržavanje vode u tijelu, a time i rasterećuje krvožilni sustav i srce. Briga o kvalitetnoj biomehanici stopala utjecat će i na ravnomjernu distribuciju tjelesne težine, a time i na povoljniju posturu te zdraviju i bezbolniju kralježnicu. Zbog svih ovih važnih uloga, stopala nipošto ne bismo smjeli zanemarivati.
Gledate li sada na plažu, šljunak i oblutke drugačije? Ljeto je idealan period godine za početak brige o stopalima – iskoristite ga.
Ljetno je vrijeme, oblačimo majice kratkih rukava i češće promatramo imaju li naše nadlaktice zadovoljavajući tonus. No snažne i funkcionalne ruke na pravilnim i neutralnim ramenima bitno je konstantno održavati kako bismo uklonili ili barem ublažili razne problematike vrata i leđa.
U videomaterijalu na priloženoj poveznici Ana-Marija pojašnjava vježbe za jačanje ruku i pokazuje kako pravilnom aktivacijom mišića ruku osjetiti cijelo područje leđa, vrata i ramena te dobiti izduženi triceps.
Željka
Volim biti aktivna i uvijek sam nešto vježbala, ali rezultati nisu bili proporcionalni uloženom trudu. Često bi mi se dogodile ozljede, a jedna od njih, bolno koljeno, me i dovelo do PBS-a.
Ovdje krećem ispočetka, malim koracima, ali ciljano. Uz vježbe disanja, moja trenerica Atja radi sa mnom na tri razine: fizičkoj, energetskoj i emocionalnoj. Polako vraćamo tijelo u ravnotežu.
Uz promjene na tijelu, osjećam i ostale: postajem jača u svakom pogledu, s više snage, samopouzdanja te spremnija suočiti se s raznim izazovima.
Iako me koljeno već odavno ne boli, nastavljam treninge, jer PBS nije samo puko vježbanje. To je rad na sebi i ulaganje u svoju budućnost.
Općenito govoreći, ribiz (lat. Ribes) je rod listopadnih grmova koji pripadaju porodici ogrozdovki. Postoji ih čak 150 vrsta, a plodovi su male jestive bobice, od kojih su kod nas najpoznatiji crveni, bijeli i crni ribiz.
Crveni ribiz je voćna vrsta bogatog nutritivnog sastava koja se u Europi dugo koristi za pripremanje raznih jela i ljekovitih pripravaka, a redoviti je stanovnik vrtova i okućnica. Najznačajniji uzgoj crvenog ribiza u povijesti bio je u 11. stoljeću u Rusiji, gdje se uzgajao kao ukrasna vrsta u vrtovima samostana te gradovima i naseljima.
Bogat je vitaminom C, K, A te vitaminima B skupine, kao i željezom, fosforom i kalijem.
Crveni ribiz ima antioksidativna svojstva, zbog čega pomaže u eliminaciji slobodnih radikala i na taj način štiti organizam od raznih oboljenja. Zahvaljujući visokom udjelu vitamina C, pomaže u jačanju imunološkog sustava. Kalij i antioksidansi iz crvenog ribiza štite zdravlje srca i krvožilnog sustava te pomažu u snižavanju krvnog tlaka i smanjenju razina lošeg kolesterola. Bogat je dijetalnim vlaknima koji poboljšavaju zdravlje probave. Zahvaljujući vitaminu K, podržava zdravlje kostiju te se preporuča kod osteoporoze. Poznat je kao prirodni diuretik, a zahvaljujući željezu se preporuča i osobama s anemijom.
SALATA OD DINJE I CRVENOG RIBIZA
Sastojci:
1 srednja dinja
200 g crvenog ribiza
150 g kozjeg sira škripavca
1 limun
par listova mente
Priprema:
Dinju ohladiti, očistiti od koštica i narezati na kockice. Ribiz oprati i očistiti od peteljki te pomiješati s dinjom. Kozji sir narezati na manje kockice, nasjeckati listove mente te iscijediti sok limuna. Sve sastojke izmiješati. Dobar tek!
Nema veće svakodnevne vrline od vedrine. Ta čovjekova odlika među ljudima je poput sunčeva svjetla ili blage kišice koja obnavlja život u sprženim biljkama. Svjetlo vedroga lica širi se i prenosi sretan duh koji ga nadahnjuje.
Thomas Carlyle (esejist, povjesničar i filozof)
